Žito u silosima tijekom skladištenja podložno je zaražavanju insektima - skladišnim štetnicima, koji svojim metabolizmom podižu temperaturu i vlagu zrnenoj masi, a hranjenjem umanjuju količinu uskladištenog žita. Razlikujemo dvije grupe insekata koji napadaju žito, primarne i sekundarne. Primarni su u mogućnosti oštetiti zdravo zrno, dok sekundarni mogu razvoj nastaviti samo u oštećenom, lomljenom zrnu ili brašnu. Sekundarne štetnika stoga nazivamo još i brašnarima.
Osim fizikalnih i higijenskih mjera često je potrebno obaviti fumigaciju kako bi se suzbilo štetnike i njihov razvoj u potpunosti zaustavio. Za uspješnu fumigaciju uopće, potrebno je prvenstveno osigurati hermetičnost prostora kako bi se kroz dulje vrijeme – vrijeme ekspozicije otrovnom plinu održala insekticidna koncentracija fumiganta. Uz to važno je poznavati tehnologiju primjene fumiganta, a osobito i biologiju štetnika. Najbolje je fumigant primjenjivati automatskim doziranjem radi bolje distribucije preparata u zrnenoj masi. U podnim skladištima to je teže izvedivo, pa je primjena svedena na sondiranje žita. To je najmukotrpniji oblik fumigacije i trebalo bi ga izbjegavati zbog zaštite izvršitelja. Sjemenska roba je uglavnom uvrećana i fumigira se najčešće u reduciranim prostorima pod plino-nepropusnim folijama.
Osim fumigacije u većim žitomlinskim tvrtkama obavljamo i fitosanitarni nadzor s ciljem pravodobnog otkrivanja skladišnih štetnika i predlaganja mjera njihova suzbijanja. |